Strict Standards: Only variables should be assigned by reference in /home4/croinfo1/public_html/templates/shape5_vertex/vertex/responsive/responsive_mobile_sidebar.php on line 8
Login
Register

Strict Standards: Only variables should be assigned by reference in /home4/croinfo1/public_html/templates/shape5_vertex/vertex/responsive/responsive_mobile_menu.php on line 278

Home

Vijesti iz regije

Hrvatska

Svijet

Zanimljivosti

Razno

Sport

Hrvatska

Croinfodesnogore02

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

sfinga brodarica zadar

 

Sfinga (grč. Σφίγξ, Sphígks), neman s krilatim lavljim tijelom i ženskom glavom i grudima; čest motiv u likovnoj umjetnosti Egipta kao simboličan prikaz vladara. Najveći poznati kip sfinge, 20 m visok i 73,5 m dugačak, nalazi se kraj Gize (vjerojatno sfinga faraona Kefrena, oko 2500. pr. Kr.).

Dvije egipatske sfinge dao je car Dioklecijan dopremiti u svoju palaču u današnjem Splitu, gdje se i sada nalaze. Od Egipćana su motiv sfinge preuzeli Hetiti, Feničani, Asirci i Grci. U grčkoj je mitologiji Sfinga demon smrti, kći zmajoglavog i zmijonogoga Tifona i zmije djevojke Ehidne. U priči o Edipu Sfinga zadaje prolaznicima zagonetku; ako ju ne riješe, ubija ih. Kada je Edip riješio zagonetku, Sfinga se strmoglavila s hridi. U vezi s tim mitom, sfinga u prenesenom smislu znači zagonetnost, zagonetno biće. U kasnijoj umjetnosti sfinga se pojavljuje u dekoraciji baroka. (Wikipedia)

 

 

Ukoliko želite posjetiti gradsku četvrt Brodarica, savjetujemo Vam da skratite put iz zadarske povijesne jezgre i koristite usluge barkajola koji će Vas za svega minutu i pol barkom prebaciti na suprotnu obalu gradske luke – na Đigu ispred kuće Luxardo - bivše zgrade tvornice Maraska. Ugodnom šetnjom uz more u pravcu sjeverozapada za samo desetak minuta stići ćete do jednog od najljepših dijelova grada. Stare vile s početka 20. stoljeća još uvijek su nevjerojatno lijepe, a neke od njih imaju i prekrasno uređene vrtove. Ispred jedne takve vile u uvali Maestral (Dražanica), vjerojatno ćete s iznenađenjem ugledati zadarsku sfingu!

Ova skladna katnica lijepog pročelja zove se Villa Attilia i najstarija je vila na Brodarici, a daleke 1901. godine sagradio ju je ugledni zadarski restaurator, akademski slikar i povjesničar umjetnosti Giovanni Smirich (Zadar, 1842.-1929.). Studirao je u Sieni, Firenci i Veneciji kao i većina pripadnika uglednih zadarskih građanskih i plemićkih obitelji tog vremena. U vili nema potomaka Giovannija Smiricha, akademskog slikara, povjesničara umjetnosti i restauratora iz stare zadarske obitelji, iako u Zadru živi njegov unuk, priznati stručnjak za ovisnosti, neuropsihijatar dr. Sergie Padelin. Cijeli je kompleks nacionaliziran i zapravo nema vlasnika.

- Da ima, sigurno ne bi bio tako devastiran i zapušten – kaže Giovannijev praunuk Mario Padelin, kolumnist “Zadarskog lista”. A na kući, ambijentalnoj vili, u perivoju ili u blizini sfinge, nema, dodaje, nikakve oznake o tome što je to sve zajedno bilo i tko je sve dao izgraditi.

Giovanni Smirich osobito je zaslužan za proučavanje i obnovu brojnih zadarskih povijesnih spomenika, posebice crkava sv. Donata, sv. Krševana i sv. Stošije, jedan je od utemeljitelja Arheološkog muzeja Zadar, a ujedno je bio i priznati slikar. Nažalost, većina njegovih djela zauvijek je izgubljena je u plamenu Drugog svjetskog rata i bombardiranju Zadra. Svoju buduću suprugu Attiliju Spineda de Cataneis upoznao je u Veneciji te su se kasnije preselili u Zadar gdje su u skladnom braku imali petoro djece.

Perivoj koji okružuje vilu uređen je u historicističkom zanosu karakterističnom za kraj 19. i početak 20. stoljeća. Giovanni Smirich je nakon smrti žene Attilije 1918. godine ukrasio perivoj s nekoliko zanimljivih dekorativnih elemenata – eksedrom i kamenom špiljom, a vodeći se zajedničkim zanimanjem za mitsko, dao je podići i repliku egipatske sfinge kao spomen na voljenu ženu. Iako je izgrađena od betona, zadarska sfinga je vrlo posebna – na prsima je imala reljef orla, a umjesto šapa ima prste kojima je nekoć držala veliki mač i njime štitila školjku s malim ribnjakom. Mač i ribnjak su odavno uništeni, kao i reljef orla, a nacionalizacija vile nakon Drugog svjetskog rata dovela je do daljnjih devastacija. Razne priče i legende o sfingi, pa i one o skrivenom blagu zakopanom pod njom, prijetile su njezinim potpunim uništenjem, a tijekom desetljeća je nažalost bila meta vandalskih oštećenja.

Uz nju se vežu brojni zadarski misteriji. Uvriježeno je da je ne treba uvrijediti niti reći o njoj išta loše. Raspredale su se razne priče: po jednoj, sfinga ima lice gospođe Smirich koja je bila toliko ružna da joj je suprug sfingu napravio iz osvete. – Radila je mašta, no to nije točno. Postoje fotografije na kojima se vidi da je Attilia bila ljepotica. Druga legenda kaže kako unutar sfinge postoji soba sa stolcima i stolom za sastanke, a treća da je unutra skriveno blago... – govori dr. Maštrović.
Je li tko razriješio misterij?

– Kopali su nekoliko puta, i to s bočnih strana, kako bi došli do blaga, ali našli su samo kamenje. I odustali. A što će biti sa sfingom? Do prije pet godina su se oko nje okupljali narkomani, područje je očišćeno, ali i dalje izgleda otužno.

U ovom dijelu Europe sfinge su prava rijetkost, a zadarska je k tome najveća od svih. Osim toga, zadarska sfinga je vrlo posebna, jer je izgrađena u znak sjećanja na voljenu ženu i romantična legenda kaže da stoga ispunjava ljubavne želje.

Na kraju, ovo nije jedina „egipatska veza“ u Zadru – na Voštarnici će pažljivije oko prolaznika pronaći i malu piramidu.

 

Par fotki sa neta iz raznih izvora (večernji list, Slobodna dalmacija, privatna zbirka, fotograf Davor Strenja, portal Brodarica, zadarski list)

 

 

sfinga zadar

 

 

 

 

 

 

 

 

Video o zadarskoj sfingi - klik na poveznicu.

(croinfo.net croatia team)