Vijesti iz regije

Vijesti iz regije

Željeznički tunel Brajdica - pješački obilazak

Korisnička ocjena:  / 27
LošeNajbolje 

Prošli tjedan odabrana se skupina okupila na željezničkoj stanici Sušak - Pećine, te uz stručno vodstvo mog kolege sa željeznice zaputila kroz mrak u tunel Brajdica. Nakon cca pola sata laganog hoda uz slikanje svega zanimljivog izbili smo na Brajdicu. Pogledajte slikovni prikaz ove ekspedicije i ponešto povijesnih podataka.

 

Klik na slike za povećanje!

slika


Da li znate što predstavljaju ovi kameni tornjevi? Prvi se nalazi uz sjeverni zid Parka heroja preko puta zida trsatskog groblja, a drugi u novom parku kod Orijentovog igrališta na Krimeji.

?
?
?
?
?
?
?
?
?
?

Sve je počelo krajem 19. st. kada je Rijeka, kao jedina mađarska luka, doživljavala svoj prvi vrhunac. Mađarske željeznice su imale problema s izvlačenjem tereta iz luke, jednokolosječna pruga iz Rijeke prema Gorskom kotaru je već u samom gradu imala
usko grlo. Zbog toga je izgrađena i 1900. g. predana prometu pruga Brajdica – Sušak – Pećine. Za manje upućene: Brajdica je lučki dio Sušaka, naselja, koje je rijeka Rječina odvajala od Rijeke. Sušak je bio po stanovništvu hrvatski, a Rijeka je već onda
bila konglomerat narodnosti. "Prizemni" dio Sušaka ( uz more ) i Rijeku povezivala je željeznička pruga, koja je išla obalom ( "riva"), što u ono vrijeme nije bilo ništa neobično ( npr. Trst ). Gornji, "pravi" dio Sušaka je imao željezničku stanicu na samoj
glavnoj pruzi RI – ZG – Budimpešta; prvobitno, dakle dva djela Sušaka nisu bila direktno povezana, nego tek preko Rijeke. Da bi se to riješilo izgrađen je, zbog skučenog terena i relativno velike visinske razlike tunel u obliku spirale. Ulaz u tunel praktički je na
nivou mora, a izlaz sjeverno od Kumičićeve ulice. Zračna udaljenost dvaju portala je zanemariva ( cca 350 metara ). Objekat je dug 1838 metara, s nagibom od 21 promila. Radovi su trajali 17 mjeseci, a promet je svečano otvoren 27. ožujka 1900. godine. Odmah je uskrsnuo problem s dimom parnih lokomotiva. Putnici i željezničari godinama su gutali obilne porcije dima. Pronađeno je
djelomično rješenje izgradnjom dimnjaka (vidi slike).

Zbog dima i opasnosti mađarske vlasti neko vrijeme nisu dopuštale putnički promet. Nakon raspada Austro-Ugarske, na prije spomenutoj Rječini je uspostavljena granica između Sušaka ( Kraljevina SHS ) i Rijeke (Fiume), koja je ubrzo postala dio Italije. Tunel Brajdica je postao jedina željeznička veza s lukom. Talijanske okupacijske vlasti su ga nastavile koristiti, ali dogodila se nesreća ( lokomotiva nije uspjela savladati uspon, pa je došlo do trovanja zaposlenih ), te je od 1941. do 1945. g. tunel služio kao skladište.
Završetkom Drugog svjetskog rata otvoren je željeznički promet ZG – RI. Dva su grada (Sušak i Rijeka) postali jedan grad. Promet se nije mogao normalno odvijati jer je željeznički most preko Rječine kod Školjića bio porušen (obnovljen tek 1947. g. ). Ponovo se morao koristiti tunel Brajdica, no ponovo se pokazalo, da je u uslovima parne vuče krajnje neprikladan. Godine 1946., kada je vlak stao u tunelu, putnici su u panici iskakali iz vagona i udarali u stjenoviti zid objekta. Bilo je i smrtnih žrtava. Tek sredinom 50-tih godina došlo je do elektrifikacije pruge i tunela, pa su riješene sve neugodnosti oko dimnih plinova kojima su bili izvrgnuti putnici i osoblje željeznice.
Tunel je i danas u upotrebi kao izlaz iz kontejnerskog dijela riječke luke ( na Brajdici); veza s glavnom željezničkom stanicom ( RI ) preko obale postoji i danas, no izbjegava se koliko je god moguće, jer prolazi praktički kroz centar grada!
Negdje u kolovozu 2002. godine zbog velikih građevinskih radova na novoj garažnoj kući, neposredno uz i nad glavnom prugom RI- ZG, ista je bila privremeno zatvorena za sav promet i jedini izlaz iz Rijeke je bila pruga po gradskoj rivi ( obali ). Iz Rijeke je dizelašica vukla vlak, preko obale ( pruga naravno nije elektrificirana ), približno 20 km/h, do željezničke stanice Sušak – Brajdica, a dalje prema Zagrebu električnom lokomotivom.


slika

Izlaz iz tunela na Krimeji

slika

Ulaz u tunel s morske strane

 

tunel brajdica

Lokacija tunela

 

Sastali smo se na željezničkoj stanici Sušak-Pećine i zavirili prije tunela u prostorije HŽ-a.


slika

slika

Nažalost opremljenost prostorija više je za industrijsku baštinu tj. za neki muzej nego za rad u 21 stoljeću.  
No sve te nedostatke nadoknađuje ljubazno gostoprimstvo, zaposlenica HŽ-a (prometnica) ponudila nas je sa odličnom kavicom.

slika
 
 
 

slika
 
Pa gusti vozni red ove stanice:
 
 
Pa relikti povijesti u stanici stari jedno pedesetak godina koji još služe svrsi:

slika



slika

Zatim "engleska" skretnica Made in Bulgaria:

slika

slika


Vodič, hvala Bogu pun znanja, objašnjava svaki detalj, pa tako doznajemo da je ovaj žuti cilindar zapravo automatska mazalica. Radi tako da težina vlaka iz cilindra istisne određenu količinu masti i tako podmazuje

slika

idemo prema početku tunela...

slika

lijevo ispod nas prolazi cesta J.P.Kamova, nekada Istarska cesta 

Evo nas do mjesta na kojem cestovni vijadukt spaja Krimeju i Piramidu. Sjetite se one stare slike iz `45-e i oslobođenja, gdje partizan skriven iza zidića puca prema Piramidi, a umjesto vijadukta je rupa - nema ga, porušen je
 


slika
ispod samog vijadukta 

slika
ostavljamo vijadukt i idemo prema tunelu

pred tunelom smo. Naš vodić stručno objašnjava svaki znak, detalj na horizontalnom i vertikalnom dijelu pruge. Tako npr. na pragovima postoje oznake sa godinom postavljanja

slika
 

slikamo za zadnji put na svjetlu, jer dugo ga nećemo vidjeti. Ulazimo u mrrrrrrrrak!

slika

slika
 
Putem razgovaramo i pitamo se...kako su to gradili, kako su se namučili...koliko ih je to gradilo, da li je bilo nastradalih? Navodno su nađene neke kosti? Vodič nam pokazuje okvire koji se nalaze na cca visine od 2 metra sa svake strane tunela. Ima ih nekoliko i služe da se u njih stavi eksploziv, a kada se detonira, zatrpa ulaz tunela

slika
 
Zatim - sa gornje krimejske strane tunela samo (nema na donjoj strani kod Brajdice) nalaze se sa svake strane pet ili šest ovakvih otvora slabo zazidanih opekom koja se u slučaju potrebe brzo može razrušiti, koji služe za miniranje i zarušavanje ulaza u tunel injegovo onesposobljavanje za prometovanje za duže vrijeme

slika

U tunelu usred mraka ... pogled prema ulazu

slika

Znate li da se projektant tunela ubio? Kako se tunel gradio sa oba kraja, mislio je da je pogriješio u proračunu i da se tunelska cijev neće spojiti. Jadan da je pričekao spajanje tunela, skužio bi da je pogriješio za 1 centimetar!

S oba kraja tunela svakih 50 metara nalaze se udubine koje služe kao sklonište u slučaju prolaska vlaka dok ste u tunelu. Ipak, ne preporučam to adrenalinsko skrivanje.

Dolazimo do prvog dimnjaka koji se nalazi u parku heroja kod groblja Trsat. Evo par sličica prema izlazu dimnjaka...

slika

slika

slika
 
 
Na slici je naš vodič koji nas je doista nesebično obasipao informacijama i detaljima o ovom tunelu i željeznici općenito.
Stoji na kolosjeku pred prvim dimnjakom.
Vide se ulaz u nivou tračnica (kojeg LPR upravo istražuju!) i gornji, u nivou krova vagona.
Naši prsluci poput krijesnica blješte osvijetljeni baterijskim lampama!
Fotka prilično dobro ilustrira ugođaj u tunelu...

 

dimnjaci imaju otvor na nivou pruge, ali i u nivou krova vagona kako bi se moglo sa vagona doći u dimnjak

slika

slika

na slici je svjetlosni signal za strojovođu, a uz njega su metalne škale za održavanje istoga

slika
 
 
Tako dolazimo i do drugog dimnjaka, onog preko puta Orijentovog igrališta. Puno je niži i ima metalne cijevi postavljene u kamen koje služe kao škale

slika
 

slika
 
 
 

kao i onaj prvi, ima otvor i u visini krova vagona

slika

na njemu se vidi i da je nedavno obnovljen, tj. zid je pošprican betonom, radi sprečavanja prodora vode koja je močila vodove pod naponom
slika

u tunelu postoji i jedan telefon za slučaj nužde. Šteta da vodič nije uzeo ključ, pa da uslikamo kako izgleda

slika

jedna od oznaka

slika

ovo je znak, koji vlakovođi govori da je to zadnja pozicija manevriranja - tj. do tuda smije ići kad se manevrira na kolosjecima na Brajdici

slika


govore da je vlažno i mračno idealno za gljive. I njih ima

slika
 
Fascinira precizan rad ondašnjih graditelja...


slika

Doista zadivljujući rad! Kako je bilo teško složiti ove svodove...

slika
 
 
Vidi se izlaz, svjetlo na kraju tunela!

slika
 
krasna prvobitna kamena obloga, no na mjestima gdje imaju veće prodore vode izvedeno je torkretiranje (zasipanje pumpanim betonom u svrhu ojačanja i zaptivanja od prodora vode), da ne bi voda curila po visokonaponskim vodovima

slika

slika
ne, ne - ovo gore nije mjesec - ovo je prometni znak u tunelu, a desno svijetle reflektirajuće trake na prslucima kolega tunelaša :mrgreen:

U pola sata obišli smo u krug od Pećinskog kolodvora preko Trsata do Brajdice. Nismo imali osjećaj da cijelo vrijeme idemo u krug, niti nam se vrtilo u glavi. Ali u drugoj polovici tunela zrak baš nije za disanje

detalj kameno uzidanog skloništa za slučaj dolaska vlaka

slika
 
Pogled na ulaz u visini kolosjeka koji je ujedno i zaklon u koji se treba obavezno skloniti u slučaju nailaska vlaka. Takvi zakloni - ugibališta su raspoređeni duž svakog željezničkog tunela s obje strane kolosjeka na svakih 50 m, tako da u slučaju iznenadnog nailaska vlaka, najbliži zaklon nikad nije udaljen više od 25m. Bijela silazna neisprekidana crta je vodilja.
Naime, od zaklona se crta najprije penje 25m, potom pada do slijedećeg zaklona!

slika
 
Pogled prema nazad. Već pred samim krajem, ulaz u tunel osvijetljen danjim svjetlom

slika
 
Na svodu tunela žice su od struje, kroz njih ide 3.000 volti!

slika

evo i ploča na kojoj stoji podatak o dužini tunela. Sada znate koliko smo pješačili, i koliko ima u krug po pol Sušaka

slika

slika

 
Na svakom drvenom pragu postoji markica sa godinom kada je postavljen. Zapravo se čekićem ukuca u prag, i glava sa brojčanom oznakom ostane vani. Ovaj prag postavljen je 1975 godine
 

I taman kad smo završili s ekspedicijom naišao je vlak i pošao u naš tunel. Nije za zezat se ako nemate prijavljen obilazak tunela od strane HŽ-a. Već samo stajanje uz vlak koji ide stvara nelagodu.

slika

THE END!
 
(croinfo.net railway team)
Share

Udruga 051

PRETRAŽIVANJE

Jezici

Posjećenost

8649949
Danas
Jučer
Ovaj tjedan
Prošli tjedan
Ovaj mjesec
Prošli mjesec
2336
4302
10621
8618019
93275
111967

Vaš IP: 54.80.93.234
Sad je 28.06.2017 12:30:24