

Nastavljamo s fotografijama iz Klane prije drugog svjetskog rata - nogomet, vojska, život mjesta. Uživajte i prepoznajte poneko poznato lice (vrijedi za Klanjce i Klanjice, naravno!) :)
Još starih fotografija iz Klane pogledajte na linku: http://croinfo.net/component/search/klane.html?ordering=&searchphrase=all - tamo odaberite članak koji vas zanima i kliknite na njega.
Krenimo:
Trstenik, i velečasni, talijanski vojnici
Još talijanske vojske
Piše samo: Uspomena od A**ama..
24 marzo 1929 - mislim da ovo nije u Klani, no nađeno u klanjskoj škrinji s blagom :)
Nešto novije vrijeme, iza II svj. rata, JNA u Klani, kamion američki Dodge
Ne sjeti se, kad pogledaš, nego pogledaj kad se sjetiš..Anki u trajnu uspomenu, tvoj .. S... - piše na pozadini, 02.05.1950.
(značka je Orden zasluga za narod. Po svoj prilici sa srebrnom zvijezdom (III. red). Ustanovljen je 09.06.1945. )
1954.
Igrači su iz juniorskog sastava NK "Klana" iz 1962.
Stoje s lijeva: Zdravko Valenčić, Emil Silić (pok.) , Vladimir Šebelja, Lojzo Medvedić (pok.) trener, Milivoj Gauš, Josip Suštar, Ivan Vlaše;
čuče: Slavko Gržinčić Čukica, Mario Gržinčić Packa, Anton Brentar, Zvonko Mrvčić i Rade Suštar.
Saint Vincent-Jugoslavija 0-4, Torino, Italija, 29.5.1955. (slika u klanjskoj škrinji :))
Momčad nogometnog kluba "Klana" 1931.godine, pri osnivanju
Nk "Klana" 1938.
U crnim desovima stoje slijeva: Cardasso, Frane Medvedić, Rondine, Donatini, Zamparo, Vernocchi.
Čuče: Julko Raspor, Amadori, Rumac (leži u vratarskom dresu) Ivica Vučković
Nedostaje: Aldo Mirra

Mačkare va Klani pedesetih godina
Ova je slika sa etnografskog stanovišta vrlo zanimljiva i iz nje se da što šta isčitati pogotovo kad ju se stavi u vremenski okvir.
Pažljivom promatraču neće izbjeći nekoliko detalja:
a) na slici su isključivo muškarci! I dan danas u pojedinim mjestima u maškare na dan Pusta ili poklada ne idu oženjene žene. Žene idu isključivo ukoliko postoje skupine mlađih neoženjenih ljudi!.
b) većina mačkara ima na sebi facol - simbol pokladnih običaja u klanjskom kraju. Muškarci se facolom ukrašavaju isključivo u vrijeme Pusta, a facol kao obavezni ukras na sebi imaju i zvončari. Ima mjesta u klanjskom kraju gdje muškarci stavljanjem facola (i najčešće šešira uz to) zapravo stavljaju znak da su dio nekakve pokladne grupe.
c) svi muškarci na fotki su "očrnjeni" - namazani po licu, simbol prikrivanja vlastitog identiteta s jedne strane, a s druge "črnjenje" ima i svoje magijsko značenje, u prvom redu pogansko čuvanje od uroka jer crnilo se radi od miješanja ulja sa popelom, a popel simbolizira pročišćavanje. Uz to i to je jedna od oznaka da pripadate pokladnoj grupi.
d) Odjeća većine članova ove mačkarane skupine je "civilnog" odnosno, svakodnevnog porijekla tek neznatno prilagođenog maškarama. Zanimljiv je lik u lijevom donjem uglu čija je roba ukrašena resicama, a kakvu danas znamo kod Pehlinarskih feštara koji su osnovani nekoliko godina nakon što je ova fotografija snimljena.
e) dva lika u sredini asociraju na nekakve austro-ugarske vojnike što je čest slučaj u maškarama, a ti likovi su simbolizirali da i u ovom "obrnutom redu" postoji određeni red i disciplina odnosno da svatko mora prihvatiti određena pravila ponašanja
f) na glavama svi nose u skladu sa svojom maskom i šešire. Na nekima postoje grančice, simbol proljeća koje dolazi, otprilike sa istim značenjem kao i kod zvončara zapadne Kastavštine.
g) Lik sa desne strane maškaran je malo iznad prosjeka grupe, ali još uvijek u odjeći i sa ukrasima koji su evidentno doma napravljeni (ušiveni). On ima i štap što pretpostavlja da se radi o vođi grupe (fešteru), a sam taj štap vuče porijeklo od pastirskog štapa.
h) Muzikanti su obavezni dio maškarane grupe. Nekad su bili zaduženi i za "proizvodnju" buke kojom su se tjerale mračne sile, a sada uglavnom kao zabavljači ostalih članova grupa, ali i domaćina koji ih očekuju. Harmonika i bubanj standardna su postava gotovo pa od završetka I. svj. rata do skoro današnjih dana kada im se priključuju i puhački instrumenti.
1966. - prepoznaju se:
Draga Kačarova, Marija Žnjidarica, pok.Marija Kačarica, Slavija Princ i Josip Farančev Brko.
1966.
Zahvaljujem na slikama vrijednoj suradnici iz Klane, i lokalpatriotima-rijeka, gdje su slike prvobitno objavljene, te ih uz dopuštenje autorice ponavljam i ovdje!
(lokalpatrioti-rijeka, croinfo.net regional team)
|
|
Besplatno se na stranicu spoji i nagradu osvoji. Novi portal za nagradne igre. Prijavi se na www.osvojime.hr i preporuči stranicu prijateljima i poznanicima.